izbjegava javnost
Kremlj pojačao Putinovu sigurnost zbog straha od atentata i puča, boravi u bunkerima

Kremlj je značajno pojačao sigurnosne mjere oko ruskog predsjednika Vladimira Putina, uključujući nadzor domova njegovih najbližih suradnika, zbog straha od atentata i mogućeg pokušaja puča, navodi se u izvještaju jedne europske obavještajne agencije do kojeg je došao CNN.
Prema dokumentu, osoblje koje radi s predsjednikom – uključujući kuhare, tjelohranitelje i fotografe – više ne smije koristiti javni prijevoz. Putinovi gosti podliježu dvostrukim sigurnosnim provjerama, a zaposlenici u njegovoj blizini smiju koristiti samo telefone bez pristupa internetu.
Dio mjera uveden je nakon ubojstva visokog ruskog generala u prosincu, što je izazvalo sukobe unutar sigurnosnog aparata. Izvještaj sugerira rastuću nervozu u Kremlju uslijed problema na domaćem i međunarodnom planu, uključujući ekonomske poteškoće, znakove nezadovoljstva i ograničen napredak u ratu u Ukrajini.
Putin je, prema navodima, dodatno ograničio kretanje – rjeđe posjećuje različite lokacije, a prestao je boraviti i u svojim rezidencijama u okolici Moskve i u Valdaju. Također ove godine nije posjetio nijedan vojni objekt, za razliku od čestih obilazaka u 2025, javlja CNN.
Unaprijed snimljeni materijali, život u bunkerima
Kako bi nadomjestio smanjenu javnu prisutnost, Kremlj objavljuje unaprijed snimljene materijale. Od početka invazije na Ukrajinu 2022., Putin često boravi u moderniziranim bunkerima, osobito u regiji Krasnodar.
Izvještaj dolazi u trenutku kada rat ulazi u četvrtu godinu, uz velike gubitke ruske vojske i sve češće ukrajinske napade duboko unutar Rusije. Procjene zapadnih zemalja govore o oko 30.000 poginulih i ranjenih mjesečno, uz ograničene teritorijalne dobitke.
Ekonomske posljedice rata sve su vidljivije, uključujući učestale prekide mobilnih mreža u velikim gradovima, što izaziva nezadovoljstvo i među pristašama režima.
Strah od puča i unutarnjih sukoba
Izvještaj navodi da su Kremlj i sam Putin od ožujka 2026. posebno zabrinuti zbog mogućeg curenja povjerljivih informacija i rizika od zavjere ili pokušaja puča. Posebna zabrinutost odnosi se na mogućnost atentata dronovima, čak i od strane pripadnika političke elite.
Kao potencijalni rizik spominje se i bivši ministar obrane Sergej Šojgu, koji i dalje ima značajan utjecaj u vojnom vrhu. Njegov bliski suradnik Ruslan Csalikov uhićen je u ožujku zbog korupcije, što se tumači kao narušavanje neformalnih dogovora među elitama i dodatno slabljenje Šojguove pozicije.
Iako izvještaj ne nudi dokaze za ove tvrdnje, ukazuje na moguće duboke podjele unutar ruskog vodstva. Podsjeća se i na neuspjeli pokušaj puča iz lipnja 2023., kada je šef Wagnera Jevgenij Prigožin pokrenuo pobunu.
Sigurnosni incidenti i dodatne mjere
Nove mjere uvedene su i nakon atentata na general-pukovnika Fanila Sarvarova krajem 2025., za koji se pretpostavlja da stoje ukrajinski agenti. Nakon toga je održan napet sastanak vojnog i sigurnosnog vrha, na kojem su iznesene međusobne optužbe zbog propusta u zaštiti.
Kao rezultat, Putin je proširio ovlasti svoje Federalne službe zaštite (FSO), koja sada osigurava dodatnih deset visokih zapovjednika.
Istodobno, Rusija je smanjila opseg tradicionalne vojne parade 9. svibnja na Crvenom trgu, koja će ove godine biti bez teškog naoružanja. Kremlj navodi sigurnosne prijetnje kao razlog za takvu odluku.
Iako su neki sigurnosni protokoli već bili poznati – poput izbjegavanja pametnih telefona i ograničavanja kretanja – izvještaj donosi detaljniji uvid u razinu opreza unutar ruskog vodstva.
Zapadne obavještajne službe rijetko objavljuju ovako detaljne informacije, što sugerira i političku dimenziju objave – potencijalno s ciljem ukazivanja na unutarnje slabosti Kremlja u kontekstu rata u Ukrajini.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare